Otok Rab sa svojom površinom od 90.8 km2 smjestio se na četvrtom mjestu po veličini Kvanerskih otoka i desetom mjestu među Jadranskim otocima. Proteže se u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Širina Raba varira između 3 i 11 kilometara. Najveća širina je između rta sv. Kristofor i rta Šilo na poluotoku Loparu. Od kopna ga dijeli Velebitski kanal koji ga ujedno štiti i od hladnog vjetra bure.

Zajedno sa otočićima koji ga okružuju dio je rapske otočne skupine koju sačinjavaju otočići sv. Grgur i Goli na sjeverozapadu otoka, dug i uzak otok Dolin koji se pruža uz naselja Barbat i Banjol na južnoj strani te nešto udaljeniji otočići Laganj Veli, Dolfin te Trstenik. Sveukupna površina rapske otočne skupine iznosi 115,62 km2.

Osim grada Raba, otok broji još 7 mjestašca: Lopar, Supetarska Draga, Mundanije, Palit, Kampor, Banjol i Barbat.

Rab uživa ugodnu mediteransku klimu koja se očituje u toplim ljetima te blagim zimama. Godišnje na otoku padne oko 1042 mm oborina. Brojeći više od 2497 sunčanih sati godišnje te prosječnu godišnju temperaturu mora koja ljeti iznosi u prosjeku oko 20 stupnjeva Celzijusa a zimi oko 16 stupnjeva Celzijusa, Rab predstavlja savršen izbor za odabir mjesta za odmor.

Rab broji nešto više od 9000 stanovnika od kojih se većina bavi turizmom, ribarstvom te poljoprivredom. Više od 30 % površine otoka prekrivaju bujne šume hrasta i bora, mirisnog grmlja te šarolikog izbora bilja, stoga ne čudi što je naš otok nadaleko poznat kao jedan od najzelenijih otoka Jadrana te kao otok ljubavi i sreće.

Za ljubitelje biciklizma ovo je pravi raj budući da Rab broji preko 100 kilometara pješačkih biciklističkih staza gdje možete, stapajući se sa prirodnim ljepotama i uživajući u pejzažima, sa užitkom istraživati i najskrivenije kutke ovog Jadranskog ljepotana.

Glavni vjetrovi koji ovdje pušu su bura i jugo, dok ljeti prevladava ugodni Maestral. Bura je hladan vjetar sjeveroistočnjak koji puše od kopna prema moru i sa sobom nosi uglavnom lijepo vrijeme. Jugo je vlažan vjetar jugoistočnjak, kojeg uglavnom prate kiša i tmurni oblaci i ne započinje naglo poput Bure, već mu treba više od 35 sati da se razvije. Maestral je ugodan vjetar koji puše s mora uglavnom u ljetnim mjesecima.

Posebno je neobičan i lijep reljef otoka Raba gdje se isprepliću i savršeno nadopunjuju ritmovi uzvisina, polja i prevlaka tvoreći savršenu cjelinu . Posebno bajkovita i čudnovata je nejednako razvedena obala otoka rezultat čega su nebrojene čarobne uvale i uvalice koje krase plaže različitih tipova i vrsta koje će nesumnjivo u potpunost zadovoljiti svačije ukuse i želje.

Otok ima burnu i bogatu povijest kojoj najvećim dijelom svjedoči stari grad Rab koji status grada ponosno nosi već više od 2000 godina. Prošećemo li starom jezgrom grada stopit ćemo se s čarima kamenitih uličica, crkava, drevnih zidina, trgova, starih grbova, ljepoti i posebnosti Kneževog dvora te brojnim vilama i spomenicima. Poseban ukras starog grada čine četiri zvonika: zvonik katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije, crkve sv. Ivana Evanđelista, crkve sv. Andrije Apostola i crkve sv. Justine zahvaljujući kojima stari grad uvelike podsjeća na jedrenjak sa četiri jarbola.

Segnemo li u davnu prošlost, saznat ćemo da su davne 350. godine pr. Krista, Rab su naselili Iliri, dok je u 1. stoljeću Rab postao važno središte Istočne obale Jadrana te je postao rimski municipij i dobio naziv Felix Arba ( Arb- mrk, šumovit, taman ).Od druge polovice 11. stoljeća sve do 13. stoljeća Rab je bio pod upravom hrvatskih vladara i Mletačke Republike te je u tom razdoblju doživio svoj uspon. U 15. stoljeću prodan je Mlecima te je pod njihovom vlašću ostao do 1798. god. i dolaska Napoleona. Kako su se izmjenjivali vladari , stanovnici i njihove kulture tako su se u skladu s time mijenjala i arhitektonska i druga materijalna obilježja tih vremena.

lopar-rab-28